Travnjaci sjaje posebnim sjajem u ožujku: svježe zelenilo potkraj zime najavljuje dolazak proljeća i konačno probijaju prve zelene travke. Osim što je u to vrijeme posebno privlačna, trava na mnogim mjestima s nama igra igru pogađanja: što je sada najbolje za moj travnjak da probuja?
Velik nam je broj čitatelja biltena GARDENA proteklih tjedana poslao pitanja o travnjacima. Hvala Vam na tome! Međutim, u samom Biltenu možemo odgovoriti samo na tri ili četiri pitanja. Zato smo sva pitanja i odgovore o travnjacima objedinili u ovom Posebnom dodatku Travnjaci. Budući da ne zanima svakog sve, informacije smo organizirali abecednim redom uz mogućnost pretraživanja po ključnoj riječi. Jednostavno pretražite dva tuceta ključnih riječi kako biste pronašli savjet GARDENA stručnjaka za vrtlarstvo – i uživajte u čudesnoj sezoni travnjaka!
Danas Vam u biltenu GARDENA donosimo odgovore na pitanja od M za mahovinu do P za prozračivanje na travnjacima. U 2. dijelu, koji će biti objavljen u Biltenu od 25. ožujka, pronaći ćete informacije o vrstama travnjaka, travnatim površinama, plijevljenju i drljanju. Pa evo 1. dijela Posebnog dodatka Travnjaci!
Prozračivanje
Da, ovaj termin zaista postoji i rado ćemo Vam ga pojasniti! Odnosi se na prozračivanje korijenja trave. Travnjaci se često nalaze na tlu koje nije dovoljno pjeskovito pa malo zraka prodire do korijenja – a korijenje mora disati. Zbog toga je tlo često previše sraslo, što sprječava rast travnjaka. Prozračivanje – povećanje dovoda zraka – može pomoći. Posebni alati za vrtlarenje i oblikovanje krajobraza koriste se za bušenje rupa na travnjaku. Te rupe potom se pune krupnim pijeskom kako se u njima ne bi stvaralo blato. Voda s površine tako bolje otječe i korijenje trave dobiva više zraka – što potiče rast travnjaka. Na malim travnjacima kod kuće, ili na problematičnim područjima (npr. na mjestima na kojima je tlo posebno glinasto ili na kojima se zadržava voda), travu možete prozračiti vilama.
Mravi
Znamo da vam idu na živce! Kod kuće ih uglavnom susrećete pored popločenih staza ili kamenih ploča na travnjacima – nisu toliko rasprostranjeni na sredini travnjaka. Oni češće stvaraju hrpice pijeska nego što zapravo oštećuju travnjak. Protiv mrava možete se boriti insekticidom ili – na manjim područjima – praškom za pecivo kad je vrijeme suho. Imajte na umu da se veliki crveni mravi ne smiju ubijati jer su zaštićena vrsta. Nalaze se na područjima u blizini šume.
Kako si možete olakšati posao
Ako se spremate saditi travnjak nemojte koristiti bilo kakvo sjeme. Danas postoje mješavine sjemena za sadnju koje olakšavaju održavanje travnjaka, a rastu rjeđe i za otprilike trećinu sporije. To znači manje košnje i podrezivanja za Vas.
Jame za sadnju stabala
Ovo je stvar o kojoj bi se dalo raspravljati. Osobno ne volim sadnju stabala na travnjacima jer me opali cvjetovi i lišće živciraju, a travnjake treba čistiti brže od gredica kako se ne bi oštetila trava. Isto tako, ne volim kositi oko stabala. Zašto stvarati još više rubova na travnjaku za koje se treba brinuti? Međutim, ako neka stabla već postoje na vašoj travi, trebali biste napraviti odvojenu jamu za sadnju stabla kako bi korijenje dobivalo dovoljno zraka. Korijenje često izlazi na površinu, osobito na ilovastom tlu. To znači da kosilica stalno udara u korijenje starijih stabala. Kora drveta također se može udariti i oštetiti ako trava raste uz deblo. Zato jama za sadnju stabla ima dvije funkcije: Drži stablo na sigurnoj udaljenosti od kosilica i rezača te štiti korijenje. Međutim, neće to činiti ako je malčem toliko napunite da korijenje ispod njega ne može disati! Neka bude rahlo i s vremena na vrijeme malo pograbljajte.
Cvjetni travnjaci
Neko cvijeće, poput čestoslavica, djeteline i tratinčica, niče samo i protiv naše volje i baš ga ne volimo. Međutim, vrtlari koji se sami odluče posijati sjeme livadnog cvijeća znaju da će tako značajno ograničiti iskoristivost tog komada zemlje. Cvjetne livade ne smiju se stalno gaziti. Pri sjetvi mogu se koristiti najčešće dostupne mješavine sjemena. One sadrže kombinaciju različitih vrsta trava i bilja, uključujući zečinu i mak turčinak koji ne traju dugo, kao i samoniklo cvijeće koje se s vremenom samo širi i cvjeta. Istina je da se cvjetni travnjaci rjeđe kose. Dovoljno je dvaput godišnje (jednom u lipnju i jednom u listopadu). Međutim, prilikom košnje takvih travnjaka mnogo je trave i često se moraju koristiti kosa, motorna kosa ili polužna kosilica jer "obična" mala kosilica nije dorasla poslu. Neki vrtlari cvjetne travnjake kose samo jednom – u rujnu. Čekaju da dozrije sjeme većine vrsta, što obično nije slučaj u slučaju košnje u lipnju.
Vapno
Ljudi često zaborave dodati vapno na svoje travnjake. Međutim, rast trave na travnjaku često je ograničen ako je tlo previše kiselo, što je slučaj s travom vlasuljom. Idealna pH vrijednost za travnjake blago je kiselo – između 5,5 i 6,5. Dovoljno je otprilike 50 do 60 grama poljoprivrednog vapna godišnje za održavanje ispravne razine vapna. Pjeskovitom tlu obično treba više vapna i to češće nego glinastom tlu koje bolje vezuje vapno. Ako sami možete odrediti pH vrijednost travnjaka ispitivanjem tla, dodajte 60 grama vapna po kvadratnom metru za povećanje pH vrijednosti za 0,5. Primjer: ako ste izmjerili da je pH vrijednost 4, a želite je povećati na 6, potrebno vam je 4 x 60 grama vapna po kvadratnom metru – otprilike 240 grama. Znači vreća od 25 kg vapna dovoljna je za 100 kvadratnih metara travnjaka.
Kompostiranje
Odrezane biljke bačene na kompostnu hrpu često brzo počnu širiti neugodan miris. To se dešava ako na debelo naslažete odrezane biljke na kompost. Upotrijebite tanak sloj podrezane trave, ne deblji od otprilike 10 cm, kako biste spriječili smrad. Potom naizmjenično u tankim slojevima stavljajte vrlo suhe kompostne biljke (npr. suhe stabljike odrezane ujesen ili tanke grane odrezane sa stabala). Tako će se suhe kompostne biljke obogaćene ugljikom pomiješati s vlažnim biljkama obogaćenim dušikom – za stvaranje najboljih uvjeta za truljenje. To osobito vrijedi ako su kompostni materijali – kao što je ovdje navedeno – dobro prozračeni u slojevima. Ne postoje anaerobni uvjeti – što znači da nema smrdljivih plinova i neugodnog mirisa.
Prozračivači travnjaka
Oni košnju travnjaka čine jednostavnom jer podrezanu travu izrežu na tako sitne komade da oni padaju na tlo između vlati trave i tamo se raspadaju te tako osiguravaju sve hranjive sastojke za travu. Međutim, morate znati da travnjak za to mora biti redovito održavan i zdrav, s gustom travom. To baš ne funkcionira dobro na problematičnom tlu (previše kompostiranom ili previše vlažnom). U takvim se slučajevima podrezana trava predugo zadržava između stabljika i formira sloj koji sprječava prodiranje gnojiva, zaklanja svjetlost stabljikama i potiče stvaranje mahovine. Zato: pri korištenju prozračivača travnjaka najmanje jednom upotrijebite drljaču – a po potrebi i češće.
Sjetva novog sjemena
Odgodite sjetvu novog sjemena sve dok temperatura tla ne dosegne vrijednost od otprilike 14 stupnjeva. Sjeme će tako brže klijati i mladice će brže rasti. Dovoljno je otprilike 30 do 40 grama po kvadratnom metru, ovisno o tome koje sjeme koristite. Ako nemate puno iskustva u rasipanju gnojiva, a ne možete se osloniti na intuiciju da ćete ga rasipati ravnomjerno, upotrijebite rasipač gnojiva koji se može podesiti za ravnomjerno rasipanje. Nakon toga nemojte zaboraviti uvaljati sjeme! Ako zbog jako suhog vremena želite ili morate zaliti sjeme u vremenskom periodu od otprilike četrnaest dana prije klijanja, učinite to vrlo pažljivo kako ne biste vodom isprali sjeme s površine – morate biti vrlo pažljivi, osobito na nagibima. Ljudi često pitaju kad je najbolje vrijeme za prvu košnju: pričekajte tri ili četiri tjedna i nakon toga pokosite samo ako se travnjak počeo zeleniti i ako su stabljike narasle otprilike osam centimetara. Odrežite ih na visinu od otprilike pet centimetara, a nakon što treći ili četvrti put pokosite travu i kad ona bude deblja, postepeno je možete odrezati na visinu do tri centimetra.
