Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali vaš doživljaj na našoj web-stranici. Nastavkom pretraživanja ove web-stranice pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte više čitanjem Kolačići

Posebne činjenice o bobičastom voću

Bobičasto voće u sendviču ili izrezano na kriške u salati. To baš i nije uobičajeno! A opet takvo čudno ponašanje može biti opravdano! Jer botaničari imaju potpuno drugačije viđenje bobičastog voća, tog čudesno raznolikog vrtnog voća o kojem pišemo u ovom posebnom biltenu GARDENA, od nas vrtlara.

Zanimljivo je saznati da maline, kupine, jagode i ostalo uopće nisu bobičasto voće, već voće sa zbirnim plodom. U botaničkom smislu rajčica, krastavci, dinje i banane ispravno nazivaju se bobičastim voćem. Najveći primjerak bobičastog voća na svijetu uistinu je težak: to je bundeva!

Dakle, vidite da je bobičasto voće uistinu zanimljiva vrsta voća. No u ovom posebnom biltenu GARDENA za koje su se naši stručnjaci za vrtlarstvo pobrinuli da sadrže različite korisne informacije govorimo o bobičastom voću s aspekta vrtlara.

Novosti iz vrta s bobičastim voćem

I kako je vaš vrt s bobičastim voćem preživio ljeto? Borovnice, jagode, crni ribiz i ogrozd dosad su već pobrani, upravo dozrijevaju kupine, a ujesen će doći vrijeme za kivi. Općenito govoreći, ljeto je bilo plodonosno kad je riječ o bobičastom voću. Crni ribizl podbacio je na lokalnoj razini zbog duge zime jer njihov rani cvat ove godine nije bio uvijek idealan za prikladno gnojenje. Promjenjivo vrijeme očito je posebno dobro djelovalo na crveni ribizl. Dovoljno topline omogućilo je dobar rast, a obilje i, prije svega, konzistentnost padalina omogućilo je voću da se udeblja i zaokruži. Zbog velike fluktuacije u vlazi tla koje su uzrokovala sušna razdoblja s naknadnim obilnim padalinama moglo se dogoditi da se ogrozd, na primjer, lako rasprsne. Ukratko: kad prošetate svojim vrtom s bobičastim voćem možda ćete uočiti neke stvari.

Ogrozd

Kod ogrozda se još jednom pokazalo da je vrlo važan odabir sorte jer se plijesan ogrozda razvija u uvjetima toplog i vlažnog promjenjivog vremena kakvo smo imali ove godine. Osobito se zelena sorta voća "Invicta" kao i prije pokazala daleko "najizdržljivijom" kad je riječ o toj napasnoj gljivici. Vrijedi preporučiti i "Hinnonmaki" kao sortu žutog voća, a kod crvenih sorti dobre su "Rokula" ili "Red Eva". Rokula je prikladna za ljude koji nisu u mogućnosti svaki dan voditi računa o svom voćnjaku jer se voće može ostaviti na stabljici dugo vrijeme te ga nije potrebno ubrati u određenom trenutku. A oni obožavatelji ogrozda koji si ne žele komplicirati život mogli bi razmisliti o sorti "Pax" koja je sjajna jer je gotovo bez trnja i jednostavna je za branje. Uopće nema puno trnja.

Hortikulturalisti su ponovno otkrili ukrasnu vrijednost ogrozda. Kao standardna stabla voćki koje uokviruju staze omogućuju podjelu vrta na zone ili vrtnim stazama daju vizualno zanimljivu sinkronost.. Tijekom razdoblja kad su voćni nasadi spremni za berbu, oni su gozba za oči. Važna napomena za biljke u obliku stabla: neka grane budu kratke, a krošnje slobodne i kompaktne da se ne bi slomile pod težinom voća. Potpornji za krošnje ne izgledaju baš lijepo u vrtu. To se odnosi i na ogrozde koji se drže u kontejnerima. No ljepota često ima svoju cijenu. Grmlje ogrozda daje više ploda od voćke ogrozda.

Što je potrebno sada napraviti: Ako još niste podrezali ogrozd nakon berbe, to biste trebali što je prije moguće napraviti. Dovoljno stanjeni grm ogrozda trebao bi vam omogućiti da pružite ruku unutar njega, a da se ne ubodete. U tom slučaju do biljke dopire dovoljno svjetla, što pak omogućuje dobro sazrijevanje ploda.

Ribizl

Isto se odnosi na ribizl. Iako nisu podložni razvoju plijesni, može doći do problema s gljivicom koja izaziva razvitak hrđe ili, ovisno o sorti, bobice mogu opadati. Pripazite na to kad ih kupujete u lokalnom rasadniku ili vrtnom centru! Uzmite u obzir dugo vrijeme berbe ribizla koje, ako pametno odaberete, može trajati od početka lipnja do sredine kolovoza. To je šest tjedana u kojima ih možete zobati, a zatim zamrznite ostatak da biste napravili marmeladu.

"Red Lake", crvena sorta rano sazrijeva i obično daje veliku količinu ploda, a "Rovada" dozrijeva vrlo kasno i proizvodi velike plodove visoke kvalitete na dugim stabljikama. "Primus" je trenutno najvažnija bijela sorta. Ako želite probati ružičastu sortu, potražite "Rosalinn". Djeca vole ribizl jer su bobice prilično slatke kad su zrele. Što se tiče okusa: crni ribizl često se smatra pregorkim da bi se jeo sirov. Ali probajte sortu "Ometa" ili blažu sortu "Bona". Ona ima finu aromu kineskog cimeta za korištenje u kulinarstvu.

Što je potrebno sada napraviti: crni ribizl potrebno je sada obrezati ako to već niste učinili. Kao i kod ogrozda i hibridnog križanca crnog ribizla i ogrozda, joste, uklonite starije i deblje izdanke koji su previše kompaktni. Općenito su tamnosmeđe ili crne boje te ih je stoga jednostavno prepoznati. No, potrebno je potaknuti rast svijetlih i mladih izdanaka jer oni najbolje nose težinu voća. No, uklonite sve slabe izdanke i one koji su tanji od olovke.

Maline

Jeste li znali da ne postoje samo crvene sorte malina, već i žute pa čak i crne? Sorta "Golden Bliss" ima žuti plod, a "Black Prince" (američka divlja sorta) ima crni plod. Ako posadite sve tri u svom vrtu, imat ćete materijal kojim ćete moći napuniti pite povodom proslave njemačkog Dana ujedinjenja...

Trenutno su u vrtovima gdje se "stvari moraju brzo dogoditi" popularne maline koje nije potrebno s mukom postavljati na štapove. Sorte kao što su "Autumn Bliss" možete pustiti da rastu kao ribizl ili ogrozd u obliku jednostavnog grma, a zatim nakon berbe u potpunosti posjeći grm. Taj oblik grma ne daje plod do jeseni, ali je prednost toga što ga gotovo nikad ne napada malinov pupar pa zato u njemu nema "crvića". I s malinama se uvijek nešto događa: Novija kasna sorta koja dozrijeva potkraj rujna, a ima fantastičan okus i čvrst te iznimno privlačan plod koji može dugo stajati zove se "Polka".

Što je potrebno sada napraviti: odrežite skraćene izdanke mladice neposredno iznad tla odmah nakon berbe i pazite da ne ostanu nikakvi batrljci. Time se smanjuje mogućnost da vaše maline obole od bolesti izdanaka, infekcije koja ulazi u biljku kroz stare grane.

Jagode

Jagodama je doslovno potrebno posvetiti posebno poglavlje. Najzanimljivije su sorte s posebnim mirisom divljih jagoda. Ovdje je dobro spomenuti stare vrste kao što je "Mieze Schindler", ali su jednako dobre i nove vrste intenzivne arome kao što je"Thuchief". S tog stajališta sjajne su i sorte za definirane gredice s jagodama kao što je "Florika" jer su nastale križanjem s divljim jagodama. Gredice s jagodama dobra su alternativa sadnji kojom se pokriva tlo za gredice u djelomičnoj sjeni. Nije ih potrebno, kao vrtne jagode, mijenjati svake dvije godine, već mogu ostati na gredici od šest do osam godina. Definirane gredice s jagodama cvjetaju i daju plod putem svojih listova pa zato njihov plod ne leži na tlu i ne može tako brzo istrunuti.

No postoje nove sorte jagoda za posude i spremnike, kao i za gredice. Viseće jagode prikladne su za viseće košare. U jednu viseću košaru mogu se staviti tri biljke. No u spremnicima neka udaljenost između biljaka bude 20 do 25 cm. Posude sa spremnikom za vodu najprikladniji su način da se biljkama osigura trajna opskrba vodom. Gnojenje se izvodi pomoću gnojiva koje sadrži sve hranjive sastojke ili gnojivo za bobičasto voće koje sadrži više kalijeva karbonata nego gnojivo za balkonsko cvijeće. Bobičastom voću to je potrebno da bi plod bolje dozrijevao i bio aromatičniji.

I na kraju, jagode se ne moraju uzgajati samo u visećem položaju, već i kao penjačice. Na manjim komadima nosača za penjačice ili štapovima možete uzgojiti jagode penjačice. No morat ćete ih povezati jer se neće same od sebe penjati. Jagode penjačice mogu se brati od lipnja do rujna, a viseće jagode sve do listopada.

Što je potrebno sada napraviti: ako se jagode nalaze na istom mjestu dvije godine i već izgledaju jadno, potrebno ih je zamijeniti. Sada je pravi trenutak da to učinite. Ako ih ne posadite do proljeća, urod će biti manji prve godine nakon sadnje. Sorte jagoda koje dozrijevaju od proljeća do jeseni i jagode koje dozrijevaju u ljeto mogu se posaditi i u proljeće jer će čak i u tom slučaju imati dovoljno dobar urod.

Modri kozolist:

Modri kozolist novina je među vrtnim bobičastim voćem te daje plod u svibnju prije drugog bobičastog voća. Plodovi su dugi i tanki te su iste boje i teksture kao borovnice. Bobice modrog kozolista i po okusu podsjećaju na to poznatije voće. Te novopridošlice privlačne su ne samo zato što ih je moguće ranije ubrati, već i zato što je plod sladak i bogat vitaminom C. Potpuno izrasli grm modrog kozolista ima visinu otprilike jednog i pol metra, a širinu od jednog metra. Toj biljci odgovara svako vrtno tlo bogato hranjivim tvarima. Ne zahtijeva previše posla jer ju je potrebno samo malo orezati, a inače raste brzo i bez problema. Zbog poboljšanog gnojenja uvijek je bolje saditi dvije ili više sorti modrog kozolista koji cvate u svibnju.

Usput: Modri kozolist više nije samo takozvano divlje voće, već voće koje se uzgaja u vrtovima upravo zato jer ga je vrijedno uzgajati u kućnim vrtovima, baš kao borovnice i maline, a u novije vrijeme i krušvice, lješnjake, bazgu, stabla drijenka, divlje brusnice, pasji trn, šipak i jarebiku.

Comments